Pivopedija

„Dobro pivo može se prepoznati nakon samo jednog gutljaja, ali bolje je u to se uvjeriti sa sigurnošću“. Češka poslovica

Poznata je činjenica da Česi vole pivo te da se nalaze na vrhu svjetske liste kada se radi o konzumaciji ovog divnog pića. No, kako su se Česi našli tamo?

Zemljopis zasigurno ima važnu ulogu. U ovom dijelu Europe voda je meka, što je odlično za proizvodnju svježih lagera ugodnoga i osvježavajućega okusa. Tlo i klima su idealni za rast i uzgajanje odličnog ječma, kao i poznatog češkog hmelja. Prije mnogo stoljeća hmelj je bio toliko važan i vrijedan da je kralj Wenceslas odredio/uveo smrtnu kaznu za svakoga tko ga je izvozio za daljnji uzgoj.

Tradicija proizvodnje drugi je važan razlog za popularnost piva. To je zemlja u kojoj prvi pisani dokument o uzgoju hmelja datira sve do davne 1073 (samostan Opatovice). Hmelj i proizvodnja piva prvi se puta spominju u povelji o osnivanju crkve Vyšehrad 1088. godine. Prva češka pivovara izgrađena je u Cerhenice 1118. godine.

T. Hagecius, češki erudit, napisao je 1585. godine prvi priručnik za proizvodnju piva. František Ondřej Poupě, samouki češki pivar, prvi je upotrijebio termometar u vrenju piva, te tako dodao dašak znanosti u proces proizvodnje piva, što nije bilo uobičajeno u 18. stoljeću.     

Ovaj kratak i površan povijesni pregled nije dovoljan za prikaz češke tradicije proizvodnje piva, ali je dovoljan kako biste vidjeli da su Česi proveli puno vremena istražujući način proizvodnje piva, koji je s vremenom rezultirao izvrsnim pivom.

František Ondřej Poupě, češki pivar i osnivač visoke škole za pivare, prvi je upotrijebio termometar u vrenju piva.

Analizirani su različiti načini i tehnologije, a najbolji se koriste i dan danas. Iskuhavanje ekstrakta jedan je od najčešće korištenih načina u češkim pivovarama. Iskuhavanjem dijela sladovine (nefermentiranog piva) dva puta (dvostruko iskuhavanje ekstrakta) ili tri puta (trostruko iskuhavanje ekstrakta) osigurava se da škrob postane dostupniji za enzime u sladu koji služe za njegovu razgradnju. To djeluje na pivo tako da proizvodi posebne vrste slada u kojima mogu uživati ljubitelji piva. Drugi primjer umijeća varenja piva je običaj da primarna fermentacija traje onoliko dana koliko pivo pokazuje na plato ljestvici (koja pokazuje gustoću pivske sladovine). Primjerice, ako plato ljestvica pokazuje 12°, pivo će se u primarnoj fermentaciji držati 12 dana. Mnoge druge tajne vrenja izvrsnoga piva rasprostranjene su diljem ove zemlje koja gaji ljubav prema pivu.

Stisnite za pregled češke pivarske filozofije na djelu, u stilu Staropramena.

Tradicija i zemljopis djelomično su odgovorni za ljubavnu vezu između Čeha i piva. Ako bismo potražili dublje otkrili bismo da je ključ toga strast za stvaranjem izvrsnog piva kombinirana sa stalnom inovacijom. To je srce češke filozofije vrenja piva i razlog zbog kojega je pivo postalo ne samo češki način života , nego i životna snaga cijele zemlje.